Philip Reeve: Smrtonosni strojevi

Izdavač: Stilus knjiga, 2018.

Naziv originala: Mortal Engines

S engleskog prevela Lidija Vinković

 

Steampunk, kao podžanr znanstvene fantastike, svoj naziv dobio je tek krajem 1980- ih godina, iako su već tijekom 19. stoljeća pisani romani koji bi se mogli svrstati u taj žanr. Ogroman utjecaj na žanr kakav danas poznajemo imali su veliki pisci kao što su Jules Verne, H.G. Wells i Mary Shelley, koji su ukomponirali elemente znanstvene fantastike u viktorijansko vrijeme u kojem su živjeli i stvarali.

Ono što je karakteristično za steampunk kao žanr su tehnologija i estetika primjereni viktorijanskom dobu, odnosno vizijama koje su ljudi imali u to vrijeme. Tako se svi teški strojevi pokreću isključivo zahvaljujući parnom pogonu i čistoj mehanici, a moda i arhitektura nadopunjavaju tu fantastičnu sliku steampunka.

PicsArt_12-10-11.22.27

Iako su radnje steampunk romana često smještene u 19. stoljeće, čime su se stvarale alternativne verzije povijesti, nije nepoznanica da se njihova radnja smjesti čak i u daleku budućnost, što je slučaj sa Smrtonosnim strojevima Philipa Reevea.

Šezdeset minuta kataklizmičnog rata bilo je dovoljno da se u potpunosti sruši svijet kakav danas poznajemo i dovoljno da se ovaj naš divni planet Zemlja pretvori u jedno veliko smetlište, minsko polje potresa i aktivnih vulkana s kritičnim pomanjkanjem prirodnih izvora. U takvim uvjetima mnogima je bilo jasno da je život na jednom mjestu osuđen na propast, zbog čega su gradovi postavljeni na kotače i uspostavlja se poredak popularno nazvan gradski darvinizam.

PicsArt_12-10-11.24.09

Princip rada gradskog darvinizma je jako jednostavan. Pokretni gradovi si pribavljaju resurse za normalno funkcioniranje tako što se međusobno proždiru i pljačkaju, s tim da obično manji gradovi nastradaju pred megalomanskim gradovima kao što je London, dok se trgovina uglavnom odvija na sigurnom, u zraku. Ono što se posebno cijeni je stara tehnologija, koja je zatrta za vrijeme Šezdesetominutnog rata, a zbog koje bi se još jednom svijet mogao okrenuti naglavačke.

Crome, Gradonačelnik Londona, svjestan je da se gradski darvinizam nalazi na klimavim kotačima, jer je sve manje gradova koji se mogu proždrijeti, što neizbježno vodi prema oskudici resursa. Zajedno sa svojom desnom rukom, Thaddeusom Valentinom kuje poseban plan koji će učvrstiti Londonovu poziciju na vrhu hranidbene piramide. Ali nisu ni svjesni da se u gradu kojeg je London s lakoćom probavio krije duh iz prošlosti  koji strpljivo čeka trenutak kada će servirati svoju osvetu.

PicsArt_12-10-11.26.19

Kada su u pitanju romani epske i znanstvene fantastike neizbježno mi je mjerilo u kojoj mjeri je pisac uspio dočarati svijet u koji je smjestio radnju svog romana, hoće li me uspješno uvući u njega i u njemu zadržati. Izgleda da je Reeve iskoristio svaki svoj trik u rukavu koji je imao kao ilustrator (što mu je inače primarno zanimanje) i na neki čudesan način ga pretočio u riječi kojima je satkao Smrtonosne strojeve.

Iako je jako teško za predvidjeti kako će naš svijet izgledati za desetak godina, a kamoli za petnaestak stoljeća, okolnosti u kojima se odvijaju Smrtonosni strojevi tako su uvjerljivo prezentirane i tako je lako povjerovati u njih. Nisu tu prisutni samo opisi prirodnog okruženja, klime, tehnologije. Sve akcije i reakcije relevantnih likova, ali i njihova razmišljanja i ideje, savršeno se uklapaju u sliku tog svijeta.

PicsArt_12-10-11.24.49

A kad su u pitanju knjige namijenjene mlađoj čitateljskoj populaciji, kao da postoji neko nepisano pravilo da u plejadi likova postoji jedan posebno iritantan lik koji zapravo izgleda kao jedna velika smetnja, a jako često radi se o glavnom liku ili njegovom pomoćniku.

Hester Shaw u veoma mladoj dobi nanesena je ogromna nepravda, jer je kao curica bila osuđena na osakaćeno lice i milost i nemilost valova koji su je nosili daleko od njezinog neprijatelja. Lice uglavnom prekriva maramom, da se ljudi ne zgražaju nad viđenim. Ali duboko u sebi izgara od želje za još jednim suočavanjem s čovjekom koji je uzrok svega zla u njezinom životu, Thaddeusom Valentineom, i ne namjerava pristati na ništa manje od toga.

PicsArt_12-10-11.25.47

Prilika koju je skoro dobro iskoristila, da ju nije spriječio naivni Tom Natsworthy koji će, na Hesterino oduševljenje, postati njezin suputnik kroz Ničiju Zemlju. Još uvijek se sjećate onog nepisanog pravila o posebno iritantnom liku? Prst je uperen prema Tomu. Iako Tom ima svoje mjesto u radnji i bitan je lik, na trenutke je bilo jako bolno gledati njegova glupavo naivna vjerovanja i  jednako glupave postupke.

Osobito kad se pred Hester nalazi fantastično zao tandem, Thaddeus Valentine i Gradonačelnik Crome, a potonji je posebno opasan zbog odluke da mu svijet nije dovoljan, zbog čega izaziva strahopoštovanje svojih podređenih, ali i mene kao čitatelja.

PicsArt_12-10-11.27.11

Iako mi je savršeno jasno da je u pitanju prvi roman iz Kvarteta Smrtonosnih strojeva i da nas u idućim nastavcima očekuju još sočniji zapleti radnje, kao i da neki likovi zahtijevaju sazrijevanje kroz više romana, Smrtonosni strojevi je fantastičan roman znanstvene fantastike koji me od početka do kraja zabavljao i držao čvrsto među svojim koricama, zbog kojeg jedva čekam prionuti na drugi roman iz Kvarteta i vidjeti kakve se još nevolje spremaju za junake gradskog darvinizma.

Smrtonosni strojevi doživjeli su i svoju filmsku ekranizaciju (motiv iz filma nalazi se na naslovnici knjige), a u producentskom timu nalazi se i Peter Jackson, tvorac filmskih trilogija Gospodar prstenova i Hobit.

 


Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.