Tom Hillenbrand- Kradljivac kave

 Nakladnik: Mozaik knjiga, 2019.

Naslov izvornika: Der KaffeeDieb

S njemačkog prevela Branka Grubić

20191207_105337

U neku ruku, bilo bi sasvim legitimno iskoristiti neodoljivu sličnosti usporediti roman Kradljivac kave s ciklusom filmova o Dannyju Oceanu i njegovoj prepredenoj i uigranoj grupici lopova.

S druge strane, u pitanju bi bilo jedno veliko i bezobrazno banaliziranje romana čija ljepša strana je upravo ono što ga ne čini klasičnim heist romanom. To nije priča o skupini uvježbanih lopova s jednim zanimljivim ciljem i plijenom. To nije vratolomno nizanje brzih akcijskih scena. To nije pljačka uopće.

Zapravo , prvi pogled na ovaj roman, odnosno naslovnicu i sadržaj, prava je crvena haringa koja bi – nećemo se lagati- jednom kad zagrizu mnogima mogla ostaviti gorak okus u ustima. Počevši od samog naslova i sadržaja romana na koricama. Dobro, da ne pretjerujem, sadržaj nije apsolutna laž. Zapravo, u njemu ništa nije krivo rečeno, sve što je navedeno pronaći ćete u knjizi, ali taj mamac izgleda puno ukusniji nego što jest . Kako ne bi bio, kad je u pitanju napitak bogova, kava!

20191228_195652_0000

Iako je krajem 16. stoljeća smatrana vražjim napitkom zbog učinka na konzumente-ali i činjenice da je obožavana u muslimanskom svijetu s kojim je Europa tada vodila krvave ratove- kava je, polako ali sigurno, počela osvajati svijet. Svaki dobro posjećeni salon imao je kavu, u očaju su se posljednji novčići ostavljali na šanku, samo za srk tog čudesnog napitka. A danas svjedočimo kulturama koje su se razvile iz rutine ispijanja, običaja i življenja  kave.

Kava je bila jedino što je moglo spasiti život prekaljenom prevarantu Obediahu Challonu. Ne zato što, baš kao autor ovog osvrta, nije mogao normalno funkcionirati i započeti dan bez tog dragocjenog napitka, već zato što je – nakon impresivne brojke uspješnih prevara- napokon naišao na nekog tko je s lakoćom prozreo njega i njegove varke. Nekog kome se Obediah gadno zamjerio i tako lako mu može otkotrljati glavu s vrata.

Cijena iskupljenja- prava sitnica. Prevaliti na stotine kilometara, ući u jedno zatvoreno i jako štićeno carstvo i otuđiti nešto iznimno dobro čuvano- sadnice kave. Osmansko carstvo Europljanima je već odavno jako dobro poznato iz brutalnih osvajanja preko skoro cijele Europe. Odbiti napade krvožednih Osmanlija bio je posao za sebe. Ali uvući se u njihove redove, otuđiti sadnice kave koje su bile na visokoj cijeni i poživjeti dovoljno dugo da bi o tome pričao- e to je bio pothvat od kojeg se mladom, ali iskusnom prevarantu Obediahu Challonu želudac grčio.

20191228_195830_0000

Ako mislite da sam vam u prethodnih nekoliko redaka napisao upravo ono za što sam rekao da je samo jedan mali fragment romana Kradljivac kave i da je to onaj dio koji ga ne objašnjava suštinu ovog romana, dobro mislite, osjećaj vas ne vara. U pitanju je još jedna crvena haringa. Ako mislite da, na temelju gore napisanog, zapravo i ne morate čitati ovaj roman da bi zaključili kako on završava i da se ovaj roman može sažeti u svega nekoliko crtica, u velikoj ste zabludi.

Pa zašto onda ja uporno govorim kako je roman Kradljivac kave i priča o otuđenju sadnica kave samo jedan mali fragment ovog romana? Zbog vremena u koje je Tom Hillenbrand smjestio radnju svog romana.

17. stoljeće u Europi je bilo iznimno šaroliko, kako na umjetničkom, tako i na političkom polju. Grandiozne građevine kao što su dvorac Versailles ili kolonada pred bazilikom svetog Petra u Rimu; note koje su ispisali Antonio Vivaldi, Johann Sebastian Bach, Georg Friedrich Handel; ili pak, Osman, povijesni ep Ivana Gundulića- sve navedeno pripada monumentalnom baroku. I dok su neki od najboljih umjetnika koji su hodali ovom planetom zaduživali čovječanstvo svojim djelima, usijane glave pod predimenzioniranim perikama oblikovale su europsku političku povijest. Dok je istok Europe strepio pred osmanskim osvajanjima, na zapadu Europe kao oblik vlasti ustaljuje se apsolutizam. Svi vladari vjerovali su u svoje bogomdana prava na vladavinu, ali nisu se dali uljuljati u lažni osjećaj apsolutne sigurnosti svoje vlasti, već su na oku držali one koji bi njihovu vlast mogli poljuljati, a posezanja za vlašću nisu se dala ograničiti čak ni državnim granicama. Po takvoj Europi Challon mora putovati u potrazi za saveznicima i suradnicima koji će mu pomoći u njegovom neželjenom zadatku, a neizbježno će na tom putu steći i neke nove protivnike. Jer, pravocrtno putovanje bez pokoje stranputice je izrazito dosadno.

20191228_195902_0000

Kradljivac kave roman je koji po svom tonu, svojoj slikovitosti, svom bogatstvu, umijeću dočaravanja boja, okusa i mirisa u potpunosti odgovara vremenu koje opisuje. Hillenbrand je umješno iskoristio moć riječi i njima izgradio vremenski stroj kako bi svakog tko zaviri u stranice njegovog romana odveo u jedno izrazito- arhitektonski, okusima i mirisima- bogato, ali istovremeno mračno razdoblje koje odiše atmosferom nepovjerenja, teorija zavjera, figa iza leđa i naoštrenih noževa spremnih za probadanje naivnih leđa.

Dugo vremena nisam bio na ovaj način podijeljenih osjećaja s romanom kao što sam bio s Kradljivcem kave. Oduševljen bojama, okusima i mirisima ovog romana, fantastično dočaranom situacijom i atmosferom nepovjerenja koja je dominirala u tadašnjoj Europi, kao i izuzetnim živopisnim likovima koji se Obediahu Challonu pridružuju i isprječavaju na putu, nisam bio daleko od toga da pomislim kako čitam savršen roman.

20191228_195751_0000

Ipak, pokušavam, ali ne mogu se othrvati dojmu kako je, zbog svega navedenog, nedorečenim ostao onaj dio koji je najviše zastupljen u naslovu i sadržaju ovog romana- krađa kave. Pustolovina nije samo završni čin, pustolovina je svaka dionica puta do tog čina, a na tom putu i tom činu jednostavno je falilo- začina.

Kradljivac kave jedan je od rjeđih romana koji svrstavam u kategoriju ”preporuka s oprezom”, jer je u pitanju roman u kojem zaista nijanse odlučuju o dojmu njegove izvrsnosti ili nedojmljivosti.


Jedna misao o “Tom Hillenbrand- Kradljivac kave

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.